Kako Memorandum sa Slovenijom može ubrzati digitalnu budućnost naše zemlje – Aida Kamišalić-Latifić za Forbes BiH

Pametna tehnologija, investicije u infrastrukturu i turizam bile su u centru ovogodišnjeg Sarajevo Business Foruma održanog ove sedmice u glavnom bh gradu. Na dan održavanja Foruma (21.maj), BiH je sa Slovenijom potpisala Memorandum o razumijevanju i saradnji u oblasti digitalne transformacije. Šta će ovaj sporazum značiti za našu zemlju koja tek ulazi u proces digitalizacije, dok je s druge strane partnerska zemlja iz sporazuma prošla ovaj put i godinama ulaže u tehnološke ekosisteme i infrastrukturu, razgovarali smo sa za državnom sekretarkom u Ministarstvu za digitalnu transformaciju Slovenije Aidom Kamišalić-Latifić.

Investicija od 150 miliona eura

“Memorandum o saradnji je zapravo formalan čin, kako bismo formalizovali saradnju koja već postoji.
Već intenzivno radimo s Ministarstvom i agencijom IDEA u svom oblastima koje pokrivamo i jedni i drugi”, kaže Kamišalić-Latifić za Forbes BiH i dodaje kako memorandum sada daje odskočnu dasku za daljnju, konkretniju saradnju.

Najambiciozniji aspekt ovog partnerstva tiče se slovenskog projekta superračunara i fabrike vještačke inteligencije – investicije vrijedne 150 miliona eura, finansirane zajednički od EU i slovenačke vlade. Slovenci su, kako kaže Kamišalić-Latifić, željeli uključiti i BiH kao partnera. Međutim, formalne prepreke, uključujući članstvo BiH u evropskoj mreži visokih performansi (EuroHPC), zasad to onemogućavaju.

“Radimo i na tome,” kaže ona dodajući: “U međuvremenu, memorandum pomaže da uključimo kompanije iz BiH, istraživače, da mogu koristiti kapacitete slovenskog superračunara za razvoj modela vještačke inteligencije, za rad na određenim rješenjima, oni koji koriste i koji rade na vještačkoj inteligenciji.”

Plan Slovenije je da do 2030. godine digitalizuje sve svoje usluge, te da svaki građanin ima svoj digitalni identitet.

“2022. godine smo uveli elektronski ID, elektronsku osobnu iskaznicu, koja je ujedno i biometrična iskaznica. Trenutno imamo više od 650.000 građana u Sloveniji koji već posjeduju ovu elektronsku osobnu iskaznicu, pomoću koje mogu koristiti sve digitalne usluge u zemlji”, kaže Kamišalić-Latifić ističući kako Slovenci u 22 zemlje EU mogu koristiti digitalne servise sa ovom iskaznicom.

Digitalna valuta i SDG inicijativa

“Važno nam je, naravno, da to nadogradimo, idemo u smjeru digitalnog novčanika, svemu što može olakšati korištenje takvih servisa našim građanima. Važno nam je da cijela Evropa, EU idu u pravcu takozvane SDG inicijative (Single Digital Gateway), kao jedinstvene digitalne pristupne tačke preko koje svi građani i kompanije mogu pristupiti informacijama, administrativnim procedurama i, naravno, raznim uslugama”, govori ona.

Slovenija je među prve četiri zemlje koje su ovu inicijativu implementirale još u decembru 2023.

“Do kraja maja ove godine, još 11 zemalja EU je implementiralo i sada s njima testiramo zajedničke kapacitete,” dodaje Kamišalić-Latifić.

Naglašava važnost činjenice da svaki građanin u EU, bez obzira na zemlju boravka, može koristiti digitalne servise na isti način.

“Krećemo se u pravcu gdje više ne govorimo o pojedinačnim digitalnim servisima. Trenutno ih imamo više od 450 implementiranih, već o digitalizaciji životnih događaja.”, kaže.

To znači, pojašnjava ona, da svaki važan trenutak u životu građana mora biti u potpunosti pokriven digitalnim uslugama. Putem Sistema za digitalno upravljanje (SDG), građanima i poslovnim subjektima znatno je olakšan pristup jedinstvenom evropskom tržištu – omogućeno im je da putem interneta dobiju sve relevantne informacije, koriste usluge podrške i obavljaju administrativne procedure. Cilj je pojednostaviti procese u ključnim životnim situacijama – bilo da se radi o rođenju djeteta i pribavljanju izvoda iz matične knjige rođenih, promjeni prebivališta, izdavanju potvrda, smrti člana porodice, preseljenju, zapošljavanju ili otvaranju firme – te osigurati da građani imaju pristup tim uslugama upravo onda kada su im najpotrebnije.

“To se sada oblikuje i idemo u tom smjeru, gdje dopunjavamo i tražimo životni događaj koji nam eventualno nedostaje, koji još nismo implementirali i da ga dodamo”, kaže naša sagovornica.

Brojne koristi digitalizacije

Brojne su koristi koje digitalizacija donosi građanima. Prije svega štedi vrijeme, kaže Kamišalić-Latifić. No, nije riječ samo o efikasnosti, već cijeli proces ide u pravcu da se podaci predaju samo jednom. “Imamo dobar, utemeljen sistem koji omogućava razmjenu podataka, dokumentacije, između raznih organa državne uprave, što znači da građani predaju podatke u svrhu koja je potrebna, a organi sami dođu do potrebnih podatak za bilo koji drugi administrativni proces. To je jako bitno. Znači, da roditelj naprimjer, kada aplicira za dječiji doplatak, jednom koristi digitalni servis, podnosi zahtjev, a sistem svake godine automatski provjerava da li još uvijek ispunjavaju uslove, na kakav način ispunjavaju i slično”, govori ona.

U BiH, zemlji gdje je birokratija jedan od glavnih poslodavaca, mogućnost da automatizacija i vještačka inteligencija zamijene repetitivne administrativne poslove otvara i teška pitanja o radnim mjestima.

U susjednoj Sloveniji, međutim, tranzicija je dobila drugačiji ton. “Uvijek postoji određeni strah na početku”, kaže Aida Kamišalić-Latifić. “Ali taj strah polako nestaje. Ljudi počinju shvatati da to neće dovesti do masovnog gubitka poslova – već do njihove transformacije.”

Ona naglašava važnost novih vještina koje su neizbježne. Ljudi će govori ona, morati unaprijediti svoje digitalne kompetencije. Morat će znati koristiti alate i softvere koji se temelje na novim tehnologijama.

“A zašto? Kako bi ubrzali procese svog rada, da bi izbjegli nepotrebno trošenje vremena na pregled dokumenata, anonimizaciju dokumenata (proces uklanjanja ili zamjene ličnih i osjetljivih podataka iz dokumenta kako bi se zaštitila privatnost pojedinaca) i slično. Da bi mogli koristiti više kreativnosti za neki drugi dio, razvijati svoj vlastiti dio, a da te monotone dijelove radnog procesa može preuzeti, recimo, neka vještačka inteligencija”, pojašnjava Kamišalić-Latifić.

Ključ je i obrazovanje

Da bi proces digitane tranformacije imao zadovoljavajuću dinamiku neophodno je strateški pristupiti digitalnom opismenjavanju stanovništva. Naša sagovornica dijeli iskustva svoje zemlje i u ovom dijelu.

Za Sloveniju, važan dio digitalne transformacije leži u obrazovanju, kako formalnom od osnovne i srednje škole do univerziteta, gdje se uvode novi predmeti i jačaju digitalne kompetencije, tako i kroz neformalne obrazovne programe.

“Ono što mi, u Sloveniji kao Ministarstvo za digitalnu transformaciju radimo, jeste da ne ulazimo u taj formalni dio sistema, to pokrivaju druga ministarstva. Radimo na neformalnom obrazovanju kroz razne javne pozive za promociju digitalnih vještina, na koje se prijavljuju razne institucije, kako s fakulteta tako i raznih drugih institucija koje imaju te vještine, i koje mogu prenijeti znanja. Važno nam je da zapravo napravimo programe za različite starosne skupine. Imamo programe za djecu i mlade od 6 do 29 godina, zatim za odrasle, pa za starije osobe od 65 godina. Jer svaka starosna grupa zahtijeva svoj, drugačiji pristup. Puno ulažemo u tom smislu”, kaže Kamišalić-Latifić.

Prema podacima s kraja 2023. godine, u Sloveniji je govori ona, samo 47% stanovništva posjedovalo osnovne digitalne vještine.

“To je jako loš procenat, rekla bih. Tako da intenzivno radimo na tome da se to popravi. Ove godine čekamo nove podatke, da vidimo koliko smo sa našim pristupom uspjeli unaprijediti vještine u ove dvije godine. Važno je da su svi ti kursevi besplatni za stanovnike.”

Malim i srednjim preduzećima, koje čine kičmu ekonomije, digitalizacija će podići konkurentnost unutar nekog ekosistema.

Šta BiH može naučiti iz slovenskog iskustva

“Veoma je važno da mala i srednja preduzeća vide koliko je važno ići putem digitalne transformacije. Nije bitno koje ćemo tehnologije koristiti. Naravno, vještačka inteligencija nas je malo potakla, i svi o tome govore, pa će možda i neki koji nisu do sad prepoznavali, da je to bitno, kroz taj dio shvatiti koliko je bitno da se uhvate u koštac s tim. Ono što Slovenija radi jeste podrška malim i srednjim preduzećima u tom kontekstu, subvencionirajući neke od njihovih projekata, jer vidjeli smo da vrlo teško investiraju u taj dio dok ne vide zapravo koji su pravi benefiti. Tako da i kroz Evropska digitalna inovacijska središta koja su namijenjena tome da stvore pravi ekosistem i potpomognu mala i srednja preduzeća, pokušavamo im se približiti i pokazati na njihovom konkretnom slučaju kako da se uključe u cijeli proces”, pojašnjava Kamišalić-Latifić.

Bosna i Hercegovina, koja je na početku ovoga puta, iz slovenskog iskustva može mnogo naučiti. Koje greške BiH ne bi smjela praviti i šta bi bilo korisno uraditi u ranoj fazi ne bi li se ubrzala digitalna transformacija, pitali smo je.

“Veoma je važno da imate centralnu koordinaciju. U Sloveniji nije bilo centralne koordinacije dugi niz godina. Sada imamo ministarstvo koje je formirano u ovoj vladi. Uvijek kažem da je to horizontalno ministarstvo koje pomaže svim ostalim ministarstvima da idu u istom pravcu. Osim centralne koordinacije, važno je donositi i zakone. Znam da u Bosni i Hercegovini ima mnogo specifičnosti i da je teško donositi neke zakone, ali su neophodni. Vjerujem da digitalna transformacija može biti zajednički saveznik koji će svi prepoznati kao potreban i da će neki zakoni u toj oblasti biti brže usvojeni”, govori Kamišalić-Latifić navodeći i važnost digitalnih kompetencija u cijelom procesu. „Digitalne kompetencije su možda u prošlosti bile zanemarene, ali već smo napravili značajne korake. Imamo brojne digitalne javne usluge, no na kraju se postavlja pitanje- ko će ih koristiti ako ljudi nisu osposobljeni da ih koriste?“

Naglašava potrebu za sistematskim pristupom: „Moramo sagledati sve aspekte – od konektivnosti i pristupa internetu, do adekvatnog zakonodavstva. Bez široke dostupnosti interneta, teško je govoriti o digitalizaciji i digitalnim uslugama.“

Zaključno, poručuje da svi ovi faktori moraju biti pokriveni na koordiniran i sistemski način.